ZAŠTO JE ZIJEVANJE ZARAZNO, A MRDANJE UŠIMA RIJETKO - E-Rasprava | e-rasprava.com

E-Rasprava | e-rasprava.com

Balkanski web portal, namjenjen za internet rasprave. Mnoštvo zanimljivih i korisnih objava. Dobrodošli.

ZAŠTO JE ZIJEVANJE ZARAZNO, A MRDANJE UŠIMA RIJETKO

Sitnice koje nas prate cijelog života – kihanje, zijevanje, drhtanje, krčanje crijeva… samo su neke od reakcija na nadražaje iz okruženja. Saznajte zašto nam „igra“ oko, zašto mnogi nemaju umnjake, zašto koža sija u mraku, zašto…

Ilustracija

Osobe koje pate od refluksa, vraćanja želudačnog sadržaja u jednjak, u ustima vrlo često osjećaju metalni okus. Taj isti okus javlja se kod većine ljudi neposredno prije povraćanja, kada se povećava kiselost pljuvačke. 

Tijelo na taj način neutralizira navalu želudačne kiseline pred „izbacivanje” hrane na usta i tako štiti osjetljivu sluzokožu jednjaka.

loading...

Kad počnete trčati, probadanje sa strane ispod rebara koje vam naglo oduzme dah nikako nije znak da ćete dobiti infarkt miokarda. To tijelo jednosavno reagira na promjenu rutine.

Mišići pritišću dijafragmu između stomaka i pluća, smanji se protok krvi i ona se grči – otuda ta bol. Čim se tijelo prilagodi naporu, bol će uminuti.

Zijevanje može biti zarazno – čim vidite nekoga da to radi i vama se razvale usta, ponekad u situacijama kad je to krajnje neprijatno. Vjerovali ili ne, razlog zijevanja je za naučnike ostao tajna, mada je teorija sijaset. Recimo, da se tako ubrzava protok krvi u mozgu ili podstiče rad srca.

Zijevanje aktivira određene mišiće u ušima, a rezultat je izoštravanje sluha. Zanimljivo je da zijevanje otvorenih očiju pomaže izoštriti vid! Studija rađena na Svečilištu Porto u Portugalu otkrila je da čak i pas, kad čuje svoje vlasnike kako zijevaju, počinje zijevati.

Nagli trzaji pred san ne događaju se baš svima, ali ih iskusi oko 70 posto ljudi u nekom trenutku života. Istraživanja hipničkih trzaja, kako se stručno zovu, još nisu dokazala njihov uzrok.

Smatra se kako je to nevoljno grčenje mišića posljedica usporavanja srčanog ritma i disanja kada zaspimo ili pogrešan signal iz mozga koji opuštanje mišića pred san tumači kao – padanje.

Mrdanje ušima je sposobnost koju ima svega 10 do 20 posto savremenih žitelja naše planete i ne služi ničemu osim da zabavi njihove prijatelje.

Ali našim davnim precima, prije 30 miliona godina, ovaj pokret tri aurikularna mišića (mišići vanjskog uha) pomagao je da bolje „uhvate” zvuk koji dolazi sa strane. Baš kao današnjim mačkama.

Da koža sija u mraku utvrdili su još prije desetak godina japanski naučnici koristeći ultrasenzitivne kamere. Otkud ljudima ta osobina?

Hemijske reakcije u našim ćelijama oslobađaju svjetlost (koja se doduše teško može razaznati golim okom) i to najviše na čelu, obrazimaa i na vratu. Uslijed metaboličkih procesa u organizmu sjaj je najjači kasno popodne, a najslabiji tokom noći.

Umnjaci su čovjekovi treći kutnjaci koji su drevnim ljudima omogućavali da sažvaću žilavu sirovu hranu poput korijenja i mesa, naročito ako su im ispali ostali zubi.

Trećini današnjih stanovnika planete umnjaci nikad ne izrastu jer se tokom evolucije čovječija vilica suzila i za njih tu više nema mjesta.

Mrlje koje vidimo nakon bljeska blica nastaju tako što su fotoreceptori u zadnjem dijelu oka izloženi prejakoj svjetlosnoj stimulaciji. Njihova zadaća je pretvoriti svjetlo u električne impulse i poslati ih mozgu kako bi ih on uobličio u sliku. Pošto je fotoreceptorima potrebno neko vrijeme za oporavak od prejake stimulacije, mozak „praznine“ popunjava mrljama.

Od svih živih bića samo ljudi imaju resicu u grlu. Ta je izraslina i danas zagonetka za nauku. Pretpostavlja se da je njena uloga u „vlaženju” grla pljuvačkom dok pričamo ili gutamo hranu, ali i u formiranju govora.

Pripadnici nekih jezičkih grupa i dalje će jasno uobličavati riječi ukoliko ostanu bez resice, ali neki drugi neke glasove neće moći izgovarati – recimo Francuzi ono čuveno „kotrljajuće r”.

Titranje oka – blefarospazam ili miokimija – zapravo je trzanje očnog kapka, a može se pojaviti u donjem dijelu oka, ili u gornjem kapku. Naziva se i poremećajem treptanja. U većini slučajeva ovo nije veći medicinski problem i često prođe samo od sebe.

„Igranje” očnih kapaka može trajati od nekoliko minuta do nekoliko dana. Uglavnom je bezopasno i ne utječe na vid, ali zašto se događa medicinari još nisu uspjeli objasniti.

Jedino su utvrdili da „okidač” za ovu pojavu mogu biti umor, stres i kofein. Umirujuće djeluju topao oblog i blaga masaža kapka. Naša „narodna medicina” preporučuje i namirnice bogate vitaminom B, dok drugi smatraju da pomažu dodaci magnezija.

Loading..