Drenjak: Ljekovita biljka od kore do ploda – Djelotvoran je u liječenju grla, malokrvnosti, ospica, bolesti bubrega i još mnogo toga! - E-Rasprava | e-rasprava.com

E-Rasprava | e-rasprava.com

Balkanski web portal, namjenjen za internet rasprave. Mnoštvo zanimljivih i korisnih objava. Dobrodošli.

Drenjak: Ljekovita biljka od kore do ploda – Djelotvoran je u liječenju grla, malokrvnosti, ospica, bolesti bubrega i još mnogo toga!

Prema narodnoj poslovici, za osobu dobrog zdravlja kaže se da je zdrava kao dren.

To poređenje nije nastalo slučajno, već zato što je drvo drijena izdržljivo, otporno na bolesti i može doživjeti više od sto godina.
Drijen, drenjak (lat. Cornus mas) raste u gotovo cijelom svijetu, ali najbolje uspijeva na području srednje i jugoistočne Evrope i u jugozapadnoj Aziji.
Može se pronaći na suvim, sunčanim i kamenitim stranama listopadnih hrastovih šuma. Drenjina je listopadni grm ili manje drvo koje može narasti najviše do osam metara. Krošnja je gusta i zaobljena, a listovi su ovalni s izvučenim vrhovima. Cvjeta u februaru i martu, a sazrijeva od jula do oktobra.
Plodovi, poznati i pod nazivima drenjci, drenjule i drenjine, su tamnocrvene boje, dužine 14 do 16 mm, a u sredini ploda je košpica. U ljekovite svrhe možete koristiti gotovo sve dijelovi ove biljke – koru, list, cvijet, plod. Plodovi se beru čim počnu dobijati crvenu boju i suše se na toplom mjestu.
drenjak-1
LJEKOVITA SVOJSTVA OVE IZUZETNE BILJKE
Vrijednost drenjka i njegova ljekovita svojstva prepoznati su još u antičko doba. Tome svjedoče sačuvani zapisi iz Grčke, Rima i Persije koji kažu da se koristio za ublažavanje bolova te za brži oporavak bolesnika.
U prvom vijeku drijen spominje i grčki doktor Dioskorid, autor opsežnog djela “O ljekovitim tvarima”, koje je služilo doktorima i botaničarima sve do renesanse.
Sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i izuzetno mnogo vitamina C. U njemu ima dvostruko više askorbinske kiseline nego u narandži.
Plodovi se jedu u svježem stanju, zamrzavaju se, suše ili prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot, voćni sok. Međutim, uprkos tome što se zna da je ovo šumsko voće ukusno, hranljivo i zdravo, u narodu se ne koristi dovoljno.
U Francuskoj i Italiji od drijena masovno prave vino i žele, a nedozrele plodove konzerviraju u slanoj vodi kao masline. U Njemačkoj ga kuvaju sa šećerom i sirćetom, dodaju jelima od tijesta i krompira.
U Rusiji prave ukusne supe i koriste ga kao začin za specijalitete od mesa i ribe. Ovi narodi su istinski poštovaoci tradicionalne medicine i dobro znaju ljekovita svojstva drenjka.
Svaki njegov dio je ljekovit – plod, list, kora, cvijet, svježe i osušene košpice. Djelotvoran je u liječenju grla, malokrvnosti, ospica, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, dijabetesa, za brže zacjeljivanje rana.
Ruski naučnici su ustanovili da kora stabla i listovi drenjka posjeduju antimikrobiološko svojstvo. Mesnati dio ploda i ulje iz sjemenki mogu da se koriste za regeneraciju kože i sluzokože.
Sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi od zrelih plodova pomažu kod dijareje i drugih oboljenja organa za varenje. Ukoliko se uz poremećaj rada crijeva i dijareje javi i groznica, preporučuje se čaj od kore ove biljke.
drenjak-2
Koristi se kao narodni lijek koji pomaže kod brojnih tegoba, a najpoznatiji je kao prirodno sredstvo koje pomaže kod:
– bolesti grla,
– bolesti bubrega,
– slabokrvnosti,
– proljeva,
– groznice,
– rana,
– hemoroida,
– menstrualnih bolova,
– povišenog šećera,
– viška vode u organizmu,
– oslabljenog imuniteta,
– tinitusa.
Plodovi se mogu konzumirati svježi, smrznuti ili sušeni. A od njega se mogu praviti sokovi, čajevi, tinkture i likeri. Čajevi se takođe mogu pripremati i od kore, cvijeta ili listova drenjka.

(Novi.ba/Nezavisne)

Loading..
loading...